Fiziologija kože

Čovečija koža je jedinstveni granični organ koji ujedinjuje čitav niz funkcija. Iz didaktičkih razloga ćemo ih odvojeno opisati. Sa druge strane treba naglasiti da koža na licu i ona na leđima nisu iste. Kao dokaz služi jedan eksperiment koji je urađen pre mnogo godina. Na licu, oko nosa, kao neki leptir, pojavljuje se jedno teško kožno obolenje koje se naziva Eritematodes. Uzrok se ne zna precizno, a ime je dobio po skraćenici simptoma: Eritem(crvenilo, Atrofija (gubitak normalnog tkiva) i Deskvamacija (preterano ljuštenje kože). Eritematodes se lokalizuje u najvećem broju slučajeva na licu. Međutim, kada su uz pomoć plastične hirurgije skinuli zdravu kožu sa leđa,pa je premestili na mesto gde je eritematodes, a obolelu kožu vratili na leđa, desilo se sledeće. Na leđima je obolela koža ozdravila, a na licu je ponovo obolela, presađena zdrava. To znači da je obolelo mesto gde je koža.

1. Sekretorni sistem kože

Putem kože izlučuje se i jedan deo tečnosti iz organizma. To se dešava preko ekrinih znojnih žljezda. Postoje i apokrine, koje su različite kod muškog i ženskog pola. Kod čoveka je ova funkcija smanjena, dok je kod drugih životinjskih vrsta neophodena i važna. Vepar, na primer, u periodu parenja po mirisu apokrinih žljezda juri krmaču da je oplodi, nikada drugog vepra.

2. Pigmentni sistem

Pigmentni sistem čine melanociti (pigmentne) ćelije. Melanociti su jedine ćelije organzima koje potiču iz dva klicina lista: ektoderma i endoderma. Pigmentne ćelije se nalaze u bazalnom sloju epiderma i u dermu. Kod crne rase, melanociti se nalaze u svih pet slojeva epiderma. Značajna funkcija pigmentnog sistema je da zaštiti od sunčevih zraka. Pod dejstvom UV (ultravioletnih) talasa u melanocitima se stvara melanin. Šematski rečeno postoje 2 tipa poremećaja pigmentacije. Smanjena (hipo). To se dešava kod vitiliga koji je dobio ime po istoj pojavi koja se dešava kod teladi (vitilus – tele). Hiper pigmentacija se sreće najčešće kod mladeža (Nevus pigmentosus), ili nekada u trudnoći (hloazma).

3. Keratinizacija (orožavanje)

Proces orožavanja je transformacija ćelija u bazalnom sloju epiderma. Pri razmnožavanju, one postepeno prelaze u viši sloj u pravcu spoljašnjosti. Pri tome se značajno menjaju gubeći svoje karakteristike. Kada dođu do površine u sloju koji se zove stratum korneum, one su praktično mrtve i kao takve otpadaju u spoljašnju sredinu. Ovaj proces traje oko 4 nedelje kod zdravih. Kod bolesnika koji imaju kožno obolenje psorijazu, keratinizacija se dešava za nedelju dana. Mnogi od kozmetoloških procedura utiče na keratinizaciju.

4. Kiselost pH kože

Koža je na svojoj površini prekrivena jednim zaštitnim slojem (emulzijom) koja se zove ,,kiseli plašt kože,,; pH kože varira po regionima. Delovi koji imaju više lojnih i znojnih žljezda imaju veću kiselost. Kiselost (pH) kože na licu kod žena je 5,6-5,8 dok je kod mušakaraca nešto manja (5,1-5,3). Kiselost kože se meri aparatima koji se zovu pehametri. U novije vreme su napravljeni uređaji koji imaju više funkcija. Mere kiselost kože, količinu izlučenog loja, kvalitet loja i neke druge funkcije kože.

U formiranju kiselog omotača kože učestvuju: izlučeni loj, znoj, površni sloj mrtvih čelija (keratinocita), izlučeni elektroliti iz kože i mnoge druge substance. Poremećaji kiselosti kože su često preduslov za nastanak nekih kožnih bolesti (gljivična obolenja na primer). Kiselost kože je ključna stvar u primeni maski, krema, losiona itd.

5. Zaštitna uloga kože

Ona može biti u više pravaca. Mehanička do izvesnog stepena dejstva fizičke sile. Posebno je važna elastičnost kože koja omogućuje pokrete tela i udova. Hemiski, svojim kiselim plaštom sprečava prodor štetnih materija. Ovde treba pomenuti funkciju kože kao barijere. Ona je veoma značajne, jer u mnogome reguliše dejstvo svih substanci: kremova, losiona, itd. da prodru kroz kožu. Pigmentnim sistem stoji na putu ultravioletnim zracima. To se isto dešava i pri pojavi jonizujućih zračenja kao što su rendgen uređaji, nuklearne centrale i dr. Koža štiti od dejstva elektriceta. Suva koža je loš provodnik i opire se prolasku struje kroz telo.

6. Koža kao termoregulator

Koža sadrži ogromnu mrežu kapilara. Pri dejstvu hladnoće kapilari se skupljaju smanjujući protok krvi i odavanje toplote. Istovremeno dolazi do kontrakcije (grčenja) podizača dlake (koža se naježi). Suprotno pri visokoj temperaturi, kapilari se šire odavajući toplotu. Istovremeno se izlučuje više i znoja, što značajno hladi kožu i telo.

7. Koža kao čulo

Koža reaguje pri dodiru, pipanju i pritisku. Posebno su važni delovi na jagodicama prstiju. To omogućuje manuelni rad. U čulnu funkciju se ubraja i osećaji toplote (zaštitna uloga). Nažalost, treba istaći jednu nepovoljnu i nepoželjnu funkciju kože. To je alergijska reakcija na ponovljeni kontak sa unutrašnjim i spoljašnjim alergenima. Na koži se ispoljavaju kao urtikaria (koprivnjača) i ekcem (kontaktni dermatitis). O njima će biti još reči kada se bude govorilo o čestim kožnim bolestima.

  • Autor: Akademik prof. dr Ivan Knajtner
  • Knjiga: Kozmetika
  • Kontakt tel.: 011/31 95 168, 063/23 94 11