{"id":52,"date":"2010-05-24T21:37:26","date_gmt":"2010-05-24T21:37:26","guid":{"rendered":"https:\/\/www.saloninfo.rs\/novosti\/?p=52"},"modified":"2010-05-24T21:37:26","modified_gmt":"2010-05-24T21:37:26","slug":"boje-njihovo-ocekivano-i-neocekivano-dejstvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.saloninfo.rs\/novosti\/boje-njihovo-ocekivano-i-neocekivano-dejstvo","title":{"rendered":"Boje &#8211; njihovo o\u010dekivano i neo\u010dekivano dejstvo"},"content":{"rendered":"<p>Ako bi smo se zapitali koliko ukupno ima boja, ne bismo na\u0161li jedinstven odgovor. Svaka kultura nudi svoje tuma\u010denje boja. Tako na primer, Papuanci Tangma koji \u017eive u planinama imaju imenice za samo dve boje \u2013 \u201emuli\u201c kojom ozna\u010davaju crnu i zelenu boju i \u201emola\u201c kojom ozna\u010davaju belu, crvenu i \u017eutu, a kako bi objasnili o kojoj boji je re\u010d dodaju precizno odabranu re\u010d. Vijetnamaci imaju \u010detiri osnovna naziva za boje i nebrojeni niz dodatnih obja\u0161njenja za nijanse. Od re\u010di \u201eplav\u201c proizlaze 42 oznake koje podrazumevaju sivu, plavu i zelenu. U modernim studijama se tvrdi da \u010dovek, u normalnim uslovima, razlikuje od 20 000 do 200 000 razli\u010ditih nijansi boja. Boja se te\u0161ko utvr\u0111uje kada \u010dovek ose\u0107a intenzivan strah, nemir, uzbu\u0111enje, bol ili se jednostavno lo\u0161e ose\u0107a, kao i u polutami ili uz zaslepljuju\u0107u svetlost. Dobar kolorista mo\u017ee da razlikuje \u010dak do milion razli\u010ditih nijansi. U svakoj kulturi postoji osnovni niz boja, jedan narod je prona\u0161ao jednu a drugi drugu boju, davali su im razli\u010dita imena koja su proiza\u0161la iz potrebe, uslova \u017eivota i aktivnosti. <\/p>\n<p>U ruskoj kulturi postoji sedam osnovnih boja: crvena, narand\u017easta, \u017euta, zelena, svetlo plava, tamno plava i ljubi\u010dasta. Sedam boja su \u010disto uslovna stvar, moglo ih je biti 4 ili 9. Sedam boja je podstaklo velikog Njutna da tih sedam boja pove\u017ee sa sedam nota. Me\u0111utim, Leonardo da Vin\u010di je smatrao da postoji samo pet osnovnih boja. U su\u0161tini postoje samo tri osnovne boje \u2013 \u017euta, crvena i plava, sve ostale boje se dobijaju me\u0161anjem raznih koli\u010dina osnovnih boja. Na primer, narand\u017easta se dobija me\u0161anjem crvene i \u017eute, zelena \u2013 plave i \u017eute, ljubi\u010dasta \u2013 plave i crvene. Od njih se mo\u017ee dobiti beskona\u010dno mnogo razli\u010ditih nijansi: na primer, ukoliko narand\u017eastoj dodamo ve\u0107u koli\u010dinu crvene boje \u2013 dobi\u0107emo zagasito narand\u017easto crvenu boju, ukoliko dodamo vi\u0161e \u017eute \u2013 dobi\u0107emo \u017euto-narand\u017eastu i tako u nedogled, sve dok ljudsko oko mo\u017ee da razazna razli\u010dite nijanse. <\/p>\n<p>Spektar boja je povezan sa odre\u0111enim psiholo\u0161kim zna\u010denjima, tako da svaka boja ima razli\u010dito dejstvo na nas same. Upozna\u0107emo se sa delovanjem \u017eute i narand\u017easte boje.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" src=\"https:\/\/www.saloninfo.rs\/novosti\/uploads\/boje.jpg\" alt=\"boje\" title=\"boje\" width=\"142\" height=\"142\" class=\"alignnone size-full wp-image-53\" srcset=\"https:\/\/www.saloninfo.rs\/novosti\/uploads\/boje.jpg 142w, https:\/\/www.saloninfo.rs\/novosti\/uploads\/boje-128x128.jpg 128w\" sizes=\"(max-width: 142px) 100vw, 142px\" \/><strong>\u017dUTA BOJA<\/strong> \u2013 predstavlja najsvetliju boju u spektru. Osnovno ose\u0107anje koje ova boja izaziva jeste toplota i energija, lako\u0107a i svetlost, radost, jasno\u0107a, optimizam \u2013 sve ono \u0161to nas podse\u0107a na sun\u010devu svetlost. To je prva i najintenzivnija asocijacija koja se zasniva na genetskoj osnovi. \u017duta je boja sunca, ona je lagana i jasna, podsti\u010de interesovanje za spolja\u0161nji svet, pobu\u0111uje \u017eelju za kontaktom i aktivno\u0161\u0107u, doprinosi jasnom i logi\u010dnom izra\u017eavanju misli. Zbog toga su oratori u Starom Rimu nosili nakit sa citrinom \u2013 \u017eutim kamenom. U srednjevekovnoj Kini \u017eutu boju nije smeo da nosi niko osim cara. Veliki Gete (koji je svoje delo o teoriji boja cenio vi\u0161e od svog poetskog stvarala\u0161tva) napisao je poznati traktat \u201eU\u010denje o bojama\u201c. U njemu ka\u017ee da \u017euta boja u svojoj vrhunskoj \u010distoti poseduje svetlost prirode i odlikuje se jasno\u0161\u0107u, veseljem i ne\u017enom lepotom. Zbog toga je \u017euta boja prijatna za oko \u2013 bilo da je na ode\u0107i, zavesama ili tapetama. Zlato u \u010distom obliku (naro\u010dito ukoliko ima i sjaja) nudi nam novu i uzvi\u0161enu sliku o toj boji, isto tako i jarko \u017euta nijansa na blistavoj svili ili satenu budi lepa i pozitivna ose\u0107anja.<\/p>\n<p>Na fiziolo\u0161kom planu, \u017euta boja, vi\u0161e od bilo koje druge, stimuli\u0161e vid \u2013 pove\u0107ava o\u0161trinu vida i stabilnost, uve\u0107ava brzinu percepcije. \u017duta boja uti\u010de na bolji apetit i peristatiku \u017eeluca i creva, smanjuje gr\u010deve (mada ne\u0161to slabije nego narand\u017easta). Me\u0111utim, ukoliko se pretera sa \u017eutom bojom, ona ima suprotan efekat \u2013 izaziva ose\u0107aj nepoverenja, podse\u0107a na lakovernost, popustljivost. Setimo se da je \u017euta boja boja nepoverenja, dok na Tibetu ljubomoru nazivaju \u201e\u017eutim okom\u201c. Setimo se tako\u0111e \u201e\u017eute \u0161tampe\u201c, itd. Posebno je neprijatna \u017euta boja sa primesama crne; takva boja se smatra odvratnom i prljavom. Gete je pisao o negativnoj percepciji \u201eTako neprijatan utisak ostavlja kada se \u017euta boja povezuje sa nekim ne\u010distim i grubim povr\u0161inama, kao \u0161to je obi\u010dna \u010doja, ku\u010dina i sli\u010dne tkanine gde se \u017euta boja ne mo\u017ee javiti u svom punom sjaju. Pored toga, bezna\u010dajno i gotovo neprimetno dodavanje boje pretvara prekrasan utisak vatre i zlata u ose\u0107aj odbojnosti, dok boju koja izra\u017eava po\u010dasti i plemenitost pretvara u boju sramote, odbojnosti i nezadovoljstva. Tako su se pojavili \u017euti \u0161e\u0161iri koje su nosili siroma\u0161ni du\u017enici, \u017eute trake na rukavima Jevreja\u201d. <\/p>\n<p>Me\u0111utim, bez obzira na sve to, svetlo-\u017euta boja izaziva izuzetno pozitivne asocijacije u na\u0161im mislima. <\/p>\n<p>Tako se i preporu\u010duje, prilikom organizovanja kancelarije, kori\u0161\u0107enje \u017eute boje, ali ne u velikim koli\u010dinama. Velike doze \u017eute boje izazivaju suvi\u0161ne ose\u0107aje pohlepe, dok manje koli\u010dine \u017eute boje \u2013 stimuli\u0161u mozak i pove\u0107avaju aktivnost mentalnih radnji. Umerene doze \u017eute boje doprinose uspehu pregovora budu\u0107i da stimuli\u0161u mo\u017edane aktivnosti i pove\u0107avaju efikasnost mentalnog napora. Umerene doze \u017eute boje doprinose uspehu pregovora budu\u0107i da stimuli\u0161u napore za pronala\u017eenje kompromisa. Za razliku od srednjevekovne Kine, danas svaki \u010dovek mo\u017ee da odeva \u017eutu ode\u0107u, ne rizikuju\u0107i da bude ka\u017enjen. Ode\u0107a \u017eute boje veoma je atraktivna. Izaziva interesovanje, ali ne sa seksualnom konotacijom, kao kada je re\u010d o crvenoj boji, ve\u0107 interesovanje za li\u010dnost te osobe. Ameri\u010dki psiholozi su sproveli eksperiment: obukli su devojke u kupa\u0107e kostime razli\u010ditih boja i dozvolili mu\u0161karcima da ih pet minuta posmatraju. Devojke su potom zamenile ode\u0107u i ponovo bile prikazane mu\u0161karcima. Zadatak mu\u0161karaca se sastojao u tome da zapamte u kojoj boji kupa\u0107eg kostima je bila odre\u0111ena devojka. Do\u0161lo se do saznanja da su sve devojke i boje poga\u0111ane sa sigurno\u0161\u0107u od 60-70% osim onih u crvenoj boji, devojke u crvenim kupa\u0107im kostimima uop\u0161te nisu prepoznali jer je sva pa\u017enja bila prikovana na crvene kupa\u0107e kostime, tako da niko, za to kratko vreme, nije obratio pa\u017enju na lice. Delovanje boja je te\u0161ko proceniti, budu\u0107i da svaka boja deluje na podsvest. Neki put \u010dovek na saznajnom nivou ne mo\u017ee da objasni svoje postupke, napr.  kada treba postaviti vazu na beli krug ili kvadrat ili ljudi se trude da bace pikavac cigarete da ne bi isprljali belu povr\u0161inu. \u017duti zidovi u\u010dionica i hodnika manje provociraju u\u010denike na nesta\u0161luke. Hirurg preciznije uo\u010dava pribor ukoliko je pult obojen nekim toplim tonom, itd. Rezultati studija ukazuju da na\u0161 mozak nije samo tvorac boje kao takve, ve\u0107 i njenog zna\u010denja.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" src=\"https:\/\/www.saloninfo.rs\/novosti\/uploads\/boje-2.jpg\" alt=\"boje\" title=\"boje\" width=\"142\" height=\"142\" class=\"alignnone size-full wp-image-54\" srcset=\"https:\/\/www.saloninfo.rs\/novosti\/uploads\/boje-2.jpg 142w, https:\/\/www.saloninfo.rs\/novosti\/uploads\/boje-2-128x128.jpg 128w\" sizes=\"(max-width: 142px) 100vw, 142px\" \/><strong>NARAND\u017dASTA BOJA<\/strong> &#8211; dobija se me\u0161anjem crvene i \u017eute boje, u sebi sadr\u017ei karakteristike obe boje iz kojih je nastala, toplinu i meko\u0107u vatre i sunca. Ova vrsta strasti koju izaziva ova boja, nije tako precizna i produhovljena kao \u0161to je to boja iskonske seksualnosti na koju asocira crvena. Narand\u017easta boja greje unutra\u0161njom, ne\u017enom leptom ali ne tako agresivno, kao crvena. Ova boja naru\u0161ava fizi\u010dke zakone: iz celog spektra boja ona se smatra najtoplijom. Najdu\u017ei talas uzbu\u0111enja pri posmatranju crvene boje iznosi 800-650 n\/m. Kod naran\u017easte boje te vrednosti iznose 640-590 n\/m, ali psiholo\u0161ka istra\u017eivanja ukazuju na ja\u010di intenzitet narand\u017easte boje: kod ljudi je prirodno usa\u0111ena asocijacija na narand\u017eastu boju kao na ne\u0161to toplo i blago kao sunce, a ne na u\u017eareno ili hladno, sa veselim iskrama vatre koje greju, a koje ne mogu da na\u0161kode. Narand\u017easta boja je veoma optimisti\u010dna, ona pobu\u0111uje ose\u0107aj radosti, veselja, uspeha, intenzivira ljubav prema \u017eivotu i ose\u0107aj ispunjenosti \u017eivotnih \u017eelja, ja\u010da \u010dovekovu volju, \u010dini ga tolerantnijim u odnosima sa drugim ljudima. Na fiziolo\u0161kom planu, narand\u017easta boja deluje kao stimulans \u2013 pove\u0107ava se snaga mi\u0161i\u0107a, radne sposobnosti, intenzivira se funkcionisanje vegetativnog nervnog sistema. Ova boja vrlo malo ubrzava cirkulaciju krvi, ali se pritisak ne povi\u0161ava, dok se u\u010destalost disanja i puls ubrzavaju gotovo neznatno. Narand\u017easta boja intenzivno deluje na varenje hrane: pove\u0107ava apetit, primetno ubrzava funkciju \u017eeluca i creva. Upravo zbog toga, narand\u017easta boja se preporu\u010duje za ukra\u0161avanje enterijera kafi\u0107a, restorana i bistroa. Narand\u017easte posude, \u010dar\u0161avi, salvete \u2013 sve to doprinosi boljem apetitu, dok su neke hladne boje, kao \u0161to su plava, siva pogodne za ukra\u0161avanje stola, ukoliko je klijent na dijeti. Me\u0111utim, kao i bilo koja druga boja, prilikom preterane upotrebe ove boje mo\u017ee se izazvati preveliko uzbu\u0111enje, glavobolja, \u010dak i vrtoglavica. <\/p>\n<p>Shodno tome, sa narand\u017eastom bojom treba pa\u017eljivo upravljati u prostorima gde provodimo mnogo vremena ili gde se odmaramo (gostinske sobe ili spava\u0107e sobe).<\/p>\n<p>U studijama G.E.Breslava postoje interesantni podaci o narand\u017eastoj boji: \u201eNe voli svako narand\u017eastu boju, na primer, debele ili frigidne \u017eene, kojima se, kao \u0161to znamo, ne dopada njeno seksualno razdra\u017euju\u0107e dejstvo niti stimulisanje apetita koje ova boja izaziva\u201d.<\/p>\n<p>Na kraju, treba re\u0107i da se shvatanje boja menja kako vreme prolazi, da ono u mnogome zavisi od na\u0161eg fizi\u010dkog i emocionalnog stanja. Svakoga jutra, biraju\u0107i boju ode\u0107e koju \u0107emo obu\u0107i, mi podsvesno poma\u017eemo sebi da dostignemo psiholo\u0161ki mir i unutra\u0161nju harmoniju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ako bi smo se zapitali koliko ukupno ima boja, ne bismo na\u0161li jedinstven odgovor. Svaka kultura nudi svoje tuma\u010denje boja. Tako na primer, Papuanci Tangma koji \u017eive u planinama imaju imenice za samo dve boje \u2013 \u201emuli\u201c kojom ozna\u010davaju crnu i zelenu boju i \u201emola\u201c kojom ozna\u010davaju belu, crvenu i \u017eutu, a kako bi objasnili [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[11],"tags":[],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.saloninfo.rs\/novosti\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/52"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.saloninfo.rs\/novosti\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.saloninfo.rs\/novosti\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.saloninfo.rs\/novosti\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.saloninfo.rs\/novosti\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=52"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.saloninfo.rs\/novosti\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/52\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.saloninfo.rs\/novosti\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=52"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.saloninfo.rs\/novosti\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=52"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.saloninfo.rs\/novosti\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=52"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}