{"id":523,"date":"2010-07-06T11:53:40","date_gmt":"2010-07-06T11:53:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.saloninfo.rs\/novosti\/?p=523"},"modified":"2010-07-06T11:53:40","modified_gmt":"2010-07-06T11:53:40","slug":"estetska-nega-kao-integralni-deo-medicinskih-nauka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.saloninfo.rs\/novosti\/estetska-nega-kao-integralni-deo-medicinskih-nauka","title":{"rendered":"Estetska nega kao integralni deo medicinskih nauka"},"content":{"rendered":"<p>Ko\u017ea je organ na\u0161eg tela koji, obuhvata celo telo i unutr\u0161nje organe. Zna\u010dajna je i po tome, \u0161to je ko\u017ea lica deo na\u0161eg lika i identiteta. U prilog tezi da je kozmetika integralni deo medicinskih disciplina, govori niz \u010dinjenica:<\/p>\n<ul>\n<li>za negu zdrave ko\u017ee potrebno je znanje o gra\u0111i i funkcijama ko\u017ee;<\/li>\n<li>neophodno je poznavanje i obu\u010denost rada \u010ditavog niza aparata ure\u0111aja (vapozon, solarijumi, laseri, biolaseri, itd.)<\/li>\n<li>potrebna su znanja hemije, biohemije, farmacije i drugih disciplina.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Na\u0161a ko\u017ea<\/strong><\/p>\n<p>Da bi razumeli polo\u017eaj na\u0161e ko\u017ee moramo se suo\u010diti sa nekoliko zagonetki koje mu\u010de svakog koji misli. Vreme kao parametar postoji u svim na\u0161im delatnostima (sekund, minut, sat, dan, mesec, godina, vek). Mi ne znamo kada je vreme po\u010delo, dokle \u0107e trajati i da li \u0107e u budu\u0107nosti prestati? Druga misterija je prostor. Ako bi po\u0161li recimo na istok, posle izvesnog kra\u0107eg ili du\u017eeg vremena (zavisno \u010dime putujemo) do\u0107i \u0107emo ponovo u Beograd. To \u0107e se isto desiti i ako krenemo na zapad, sever i jug. Ali \u0161ta \u0107e se desiti ako od Zemlje krenemo u pravcu neba. Sada se zna, da ako raketa ide prvom kosmi\u010dkom brzinom, do\u0107i \u0107e na visinu satelita i kru\u017eiti oko zemlje. Ako nastavi i dalje u istom pravcu sa drugom kosmi\u010dkom brzinom, odvoji\u0107e se od majke Zemlje i nastaviti u pravcu sunca. Ako bi nastavili u vasionskom brodu brzinom, recimo od jedne svetlosne godine u sekundi, gde bismo do\u0161li? Ako bismo i\u0161li tom nezamislivom brzinom, za godinu dana bismo pre\u0161li broj kilometara od 2.600 nula. Da li se mo\u017ee do\u0107i do kraja sveta, i da li taj kraj postoji?<\/p>\n<p>Tre\u0107a i najve\u0107a misterija je odakle toliko (preko trista hiljada) biljnih i \u017eivotinjskih vrsta na na\u0161oj planeti. Sledstveno tome, odakle \u010dovek na zemljinoj kugli? Ako je po Darvinovoj teoriji, postao od \u010dovekolikog majmuna, onda su morali postojati beli, crni, \u017euti i crveni majmun.To isto va\u017ei i za Denikenovo obja\u0161njenje. Ako su nas doneli vanzemaljci morali su dovesti \u010detiri za\u010detka (beli, crni, crveni i \u017euti). \u010cetvrta misterija je i na\u0161a ko\u017ea. Za\u0161to? Ko\u017ea je jedini organ \u010dove\u010dijeg tela vidljiv 95%. Kako zdravstvenim radnicima tako i onima koji se ne bave medicinom. Paradoksalno dermatologija je grana sa najvi\u0161e nepoznatih bolesti. \u010cak i vi\u0161e od bolesti mozga. Mislimo da je na\u0161a ko\u017ea ekran na\u0161eg tela i du\u0161e.<\/p>\n<p><strong>1. Anatomija ko\u017ee<\/strong><\/p>\n<p>Povr\u0161ina \u010dove\u010dije ko\u017ee je od 1,2 \u2013 1,5 kvadratnih metara. Ona \u010dini oko 20% ukupne te\u017eine. Debljina varira od mesta do mesta. Obi\u010dno je 1.4mm. Spominjemo da \u010dovek na prstima ruku, ima identifikacione brazde koje su jedinstvene za svakog \u010doveka na planeti. To je na\u0161lo ogromnu primenu u daktiloskopiji i kriminalistici.<\/p>\n<p>Oni koji se bave kozmetikom, treba u najkra\u0107em da se upoznaju sa nekim osnovnim funkcijama mi\u0161i\u0107a lica:<\/p>\n<ul>\n<li>kru\u017eni kapa\u010dni mi\u0161i\u0107i: imaju funkciju otvaranja i zatvaranja kapaka; nabira\u010di obrva su mali trouglasti mi\u0161i\u0107i koji se izdi\u017eu iznad \u010deone kosti; Mi\u0161i\u0107i usana su: kru\u017eni mi\u0161i\u0107 usana, podiza\u010d ugla usana, obara\u010d donje usne, mi\u0161i\u0107 smeha;<\/li>\n<li>mimi\u010dni mi\u0161i\u0107i u\u010destvuju pri mimici lica, smeha, pla\u010da, sisanja, itd. Hiperfunkcija mi\u0161i\u0107a doprinosi stvaranju bora na ko\u017ei. Miotonologija nastoji da ovakva stanja popravi.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>2. Histologija ko\u017ee <\/strong><\/p>\n<p>To je disciplina koja prati mikroskopsku gra\u0111u ko\u017ee. Idu\u0107i od spolja ka unutra imamo epiderm (sa 5 slojeva) bazalnu membranu, zatim hipoderm (subkutis) i na kraju vezivno i masno tkivo na kome nale\u017eu svi slojevi ko\u017ee.<\/p>\n<p>U dermu (kutis) postoje krvni sudovi, nervni zavr\u0161etci, nervna tela\u0161ca za hladno\u0107u, toplotu i pipanje. Zatim lojne, znojne \u017eljezde, koren dlake. U dermu postoje i vlakna: kolagena fibrinska i elasti\u010dna. Tako\u0111e postoje \u0107elije: fibrociti, plazmociti makrofage. Sve navedene organele plivaju u amorfnoj masi.<\/p>\n<p><strong>Adneksi ko\u017ee<\/strong><\/p>\n<p>To su nokat i dlaka. Deset nokatnih jedinica su posebne tvorevine. Nokatna plo\u010da raste od korena ka vani brzinom od 2-4 mm mese\u010dno (br\u017ee leti nego zimi). Za obnovu cele plo\u010de, koju \u010dini poseban tvrdi keratin, potrebno je 3-4 meseca pod uslovom da je sa\u010duvana nokatna posteljica. Za promene na noktima treba konsultovati dermatologa. Istini za volju ni dermatologija ne zna mnogo o bolestima noktiju osim gljivi\u010dnih obolenja.<\/p>\n<p><strong>Dlaka<\/strong><\/p>\n<p>U ljudskoj vrsti postoji 3 tipa dlake: lanugo, velus i terminalna. Lanugo je fetalna dlaka (u plodu). Po ro\u0111enju prelazi u velus. Velus pak prelazi u terminalnu.<\/p>\n<p>Uz koren  dlake pripojen je podiza\u010d dlake (arektor pili). Pri kontrakciji dlaka se uspravi (,,naje\u017ei,,). Boje dlake zavise od koli\u010dine i karakteristika pigmenata: plava, sme\u0111a, crna i ri\u0111a. Dlake prolaze kroz 3 faze <\/p>\n<ul>\n<li>anagena (dlaka u rastu), traje 2-6 godina,<\/li>\n<li>katogena (mirovanje) koja traje oko 1 mesec,<\/li>\n<li>telogena traje 3 do 4 meseci tokom koje nastaje atrofija (izumiranje).<\/li>\n<\/ul>\n<p>Na kosmatom delu glave (kapilicijumu) dlake rastu 16 cm. 90% dlaka su u anagenoj fazi, 1.2% a ostalo u telogenoj. Interesantna \u010dinjenica je da dlake jedno vreme rastu i posle smrti organizma. Distribucija dlake je razli\u010dita zavisno od pola, starosti, rase. Najintenzivnija je na kapilicijumu (poglavini) i oko polnih organa. Postoji pove\u0107anje dlaka (hipertrihoza), ili nedostatak (alopecije).<\/p>\n<p>Sa estetskog stanovni\u0161tva postoje: po\u017eeljna dlakavost (kosa, obrve, trepavice) i nepo\u017eeljna (na nogama, rukama, grudima, licu). Ali ovo je uslovno re\u010deno. Dobar deo mu\u0161ke populacije smatra da je dlakavost (umerena) veoma privla\u010dna. Ali o ukusima se ne raspravlja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ko\u017ea je organ na\u0161eg tela koji, obuhvata celo telo i unutr\u0161nje organe. Zna\u010dajna je i po tome, \u0161to je ko\u017ea lica deo na\u0161eg lika i identiteta. U prilog tezi da je kozmetika integralni deo medicinskih disciplina, govori niz \u010dinjenica: za negu zdrave ko\u017ee potrebno je znanje o gra\u0111i i funkcijama ko\u017ee; neophodno je poznavanje i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[6],"tags":[],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.saloninfo.rs\/novosti\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/523"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.saloninfo.rs\/novosti\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.saloninfo.rs\/novosti\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.saloninfo.rs\/novosti\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.saloninfo.rs\/novosti\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=523"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.saloninfo.rs\/novosti\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/523\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.saloninfo.rs\/novosti\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=523"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.saloninfo.rs\/novosti\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=523"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.saloninfo.rs\/novosti\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=523"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}