Estetska nega kao integralni deo medicinskih nauka

Koža je organ našeg tela koji, obuhvata celo telo i unutršnje organe. Značajna je i po tome, što je koža lica deo našeg lika i identiteta. U prilog tezi da je kozmetika integralni deo medicinskih disciplina, govori niz činjenica:

  • za negu zdrave kože potrebno je znanje o građi i funkcijama kože;
  • neophodno je poznavanje i obučenost rada čitavog niza aparata uređaja (vapozon, solarijumi, laseri, biolaseri, itd.)
  • potrebna su znanja hemije, biohemije, farmacije i drugih disciplina.

Naša koža

Da bi razumeli položaj naše kože moramo se suočiti sa nekoliko zagonetki koje muče svakog koji misli. Vreme kao parametar postoji u svim našim delatnostima (sekund, minut, sat, dan, mesec, godina, vek). Mi ne znamo kada je vreme počelo, dokle će trajati i da li će u budućnosti prestati? Druga misterija je prostor. Ako bi pošli recimo na istok, posle izvesnog kraćeg ili dužeg vremena (zavisno čime putujemo) doći ćemo ponovo u Beograd. To će se isto desiti i ako krenemo na zapad, sever i jug. Ali šta će se desiti ako od Zemlje krenemo u pravcu neba. Sada se zna, da ako raketa ide prvom kosmičkom brzinom, doći će na visinu satelita i kružiti oko zemlje. Ako nastavi i dalje u istom pravcu sa drugom kosmičkom brzinom, odvojiće se od majke Zemlje i nastaviti u pravcu sunca. Ako bi nastavili u vasionskom brodu brzinom, recimo od jedne svetlosne godine u sekundi, gde bismo došli? Ako bismo išli tom nezamislivom brzinom, za godinu dana bismo prešli broj kilometara od 2.600 nula. Da li se može doći do kraja sveta, i da li taj kraj postoji?

Treća i najveća misterija je odakle toliko (preko trista hiljada) biljnih i životinjskih vrsta na našoj planeti. Sledstveno tome, odakle čovek na zemljinoj kugli? Ako je po Darvinovoj teoriji, postao od čovekolikog majmuna, onda su morali postojati beli, crni, žuti i crveni majmun.To isto važi i za Denikenovo objašnjenje. Ako su nas doneli vanzemaljci morali su dovesti četiri začetka (beli, crni, crveni i žuti). Četvrta misterija je i naša koža. Zašto? Koža je jedini organ čovečijeg tela vidljiv 95%. Kako zdravstvenim radnicima tako i onima koji se ne bave medicinom. Paradoksalno dermatologija je grana sa najviše nepoznatih bolesti. Čak i više od bolesti mozga. Mislimo da je naša koža ekran našeg tela i duše.

1. Anatomija kože

Površina čovečije kože je od 1,2 – 1,5 kvadratnih metara. Ona čini oko 20% ukupne težine. Debljina varira od mesta do mesta. Obično je 1.4mm. Spominjemo da čovek na prstima ruku, ima identifikacione brazde koje su jedinstvene za svakog čoveka na planeti. To je našlo ogromnu primenu u daktiloskopiji i kriminalistici.

Oni koji se bave kozmetikom, treba u najkraćem da se upoznaju sa nekim osnovnim funkcijama mišića lica:

  • kružni kapačni mišići: imaju funkciju otvaranja i zatvaranja kapaka; nabirači obrva su mali trouglasti mišići koji se izdižu iznad čeone kosti; Mišići usana su: kružni mišić usana, podizač ugla usana, obarač donje usne, mišić smeha;
  • mimični mišići učestvuju pri mimici lica, smeha, plača, sisanja, itd. Hiperfunkcija mišića doprinosi stvaranju bora na koži. Miotonologija nastoji da ovakva stanja popravi.

2. Histologija kože

To je disciplina koja prati mikroskopsku građu kože. Idući od spolja ka unutra imamo epiderm (sa 5 slojeva) bazalnu membranu, zatim hipoderm (subkutis) i na kraju vezivno i masno tkivo na kome naležu svi slojevi kože.

U dermu (kutis) postoje krvni sudovi, nervni završetci, nervna telašca za hladnoću, toplotu i pipanje. Zatim lojne, znojne žljezde, koren dlake. U dermu postoje i vlakna: kolagena fibrinska i elastična. Takođe postoje ćelije: fibrociti, plazmociti makrofage. Sve navedene organele plivaju u amorfnoj masi.

Adneksi kože

To su nokat i dlaka. Deset nokatnih jedinica su posebne tvorevine. Nokatna ploča raste od korena ka vani brzinom od 2-4 mm mesečno (brže leti nego zimi). Za obnovu cele ploče, koju čini poseban tvrdi keratin, potrebno je 3-4 meseca pod uslovom da je sačuvana nokatna posteljica. Za promene na noktima treba konsultovati dermatologa. Istini za volju ni dermatologija ne zna mnogo o bolestima noktiju osim gljivičnih obolenja.

Dlaka

U ljudskoj vrsti postoji 3 tipa dlake: lanugo, velus i terminalna. Lanugo je fetalna dlaka (u plodu). Po rođenju prelazi u velus. Velus pak prelazi u terminalnu.

Uz koren dlake pripojen je podizač dlake (arektor pili). Pri kontrakciji dlaka se uspravi (,,naježi,,). Boje dlake zavise od količine i karakteristika pigmenata: plava, smeđa, crna i riđa. Dlake prolaze kroz 3 faze

  • anagena (dlaka u rastu), traje 2-6 godina,
  • katogena (mirovanje) koja traje oko 1 mesec,
  • telogena traje 3 do 4 meseci tokom koje nastaje atrofija (izumiranje).

Na kosmatom delu glave (kapilicijumu) dlake rastu 16 cm. 90% dlaka su u anagenoj fazi, 1.2% a ostalo u telogenoj. Interesantna činjenica je da dlake jedno vreme rastu i posle smrti organizma. Distribucija dlake je različita zavisno od pola, starosti, rase. Najintenzivnija je na kapilicijumu (poglavini) i oko polnih organa. Postoji povećanje dlaka (hipertrihoza), ili nedostatak (alopecije).

Sa estetskog stanovništva postoje: poželjna dlakavost (kosa, obrve, trepavice) i nepoželjna (na nogama, rukama, grudima, licu). Ali ovo je uslovno rečeno. Dobar deo muške populacije smatra da je dlakavost (umerena) veoma privlačna. Ali o ukusima se ne raspravlja.